Utjecaj umjetne inteligencije na gospodarstvo

Utjecaj robotike na ekonomiju.

Roboti u industriji godinama omogućuju automatizaciju jednostavnih poslova. To do sada nije dovelo do veće nezaposlenosti, ali se tvrdi da će se to promijeniti.

Dodatno bogatstvo stoga će pripasti nekolicini, vlasnicima i menadžerima (velikih) tvrtki. U početku će se dakle razlika između bogatih i siromašnih nastaviti povećavati. Prvo će poslove gubiti niskoobrazovani, a za njih neće biti zamjena. U Nizozemskoj će završiti u sustavu socijalne sigurnosti i pomoći. U drugim zemljama poput SAD-a to će mnogo brže dovesti do gorkog siromaštva. Stoga nije teško zamisliti da bi to moglo dovesti do ogromnog nezadovoljstva, a možda čak i do revolucija. Nadajmo se da je to samo prijelazno razdoblje u kojem donositelji politika prilagođavaju mjere kako bi svi mogli imati koristi od povećanog prosperiteta. Izrada i provedba učinkovite politike ključni su za oblikovanje ove tranzicije.

Ali na kraju, ovaj razvoj se ne može zaustaviti, jednostavno zato što je to moguće i jer se s umjetnom inteligencijom i robotizacijom može postići mnogo novca i moći.

Preraspodjela bogatstva

Kada na kraju i visokoobrazovani budu prisiljeni na nezaposlenost zbog umjetne inteligencije, vlada će biti prisiljena intervenirati. To se može postići preraspodjelom bogatstva između (tada već) super-bogatih i nezaposlenih. Budući da nacionalna vlada više neće imati dovoljan utjecaj na multinacionalne tvrtke, to zahtijeva suradnju. Krenimo od pozitivnog scenarija i pretpostavimo da se to na kraju uspije postići. Tada ćemo živjeti s puno slobode, slobodnog vremena i prosperiteta sve dok posljednji posao ne zamijene pametniji roboti. U tom trenutku ili neposredno prije toga, nestat će gospodarstvo kakvo poznajemo i sve će biti besplatno. Roboti će proizvoditi sve, uključujući vađenje sirovina, a budući da ne traže naknadu, to će činiti besplatno, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Cijene proizvoda i usluga stoga će padati sve niže dok na kraju ne dosegnu nulu.

I što onda?

Ekonomija je nestala, bogatstvo više nema smisla jer je sve besplatno.

Hoće li se stvoriti siva ekonomija, poput one koja danas postoji između podzemlja i nadzemlja, ili ćemo pokušati diferencirati se na druge načine? Trenutno ne znam, ali znam da je gornji scenarij realan i da se moramo pripremiti i za razdoblje do nestanka ekonomije i za razdoblje nakon toga.

Ali ako se time dobro pozabavimo, upravo bismo mogli postići ono što smo oduvijek željeli: više slobodnog vremena i dovoljno prihoda za lijep i ispunjen život. Ta me misao navodi na zaključak da se isplati nastaviti ulagati u inovacije.

Nedavno je ovaj Economist iznio svoju viziju onoga što bi se trebalo i što će se dogoditi kada AI bude učinkovitiji od ljudi u mnogim područjima.

Gerard

Gerard je aktivan kao AI konzultant i menadžer. S velikim iskustvom u velikim organizacijama, on može izuzetno brzo razotkriti problem i raditi na rješenju. U kombinaciji s ekonomskom pozadinom, osigurava poslovno odgovorne izbore.

AIR (Umjetna inteligencija Robot)