Impact AI op de economie

Utjecaj robotike na gospodarstvo.

Već godinama roboti u industriji omogućuju automatizaciju jednostavnih poslova. Do sada to nije dovelo do veće nezaposlenosti, ali tvrdnja je da će se to promijeniti.

Dodatno blagostanje stoga će doći u ruke nekolicine, vlasnika i menadžera (velikih) tvrtki. U početku će se razlikovanje između bogatih i siromašnih dodatno povećati. Prvo će dakle niže obrazovani izgubiti svoje poslove i za njih neće biti zamjena. U Nizozemskoj će ti ljudi završiti u mreži zakona o osiguranju za nezaposlene i socijalne pomoći. U drugim zemljama, poput SAD-a, to će mnogo brže dovesti do teške siromaštva. Nije teško zamisliti da to može dovesti do velike nezadovoljštine, pa možda i do revolucija. Nadamo se da je to samo prijelazno razdoblje u kojem će donositelji politika napraviti prilagodbe kako bi svatko mogao imati koristi od povećanog blagostanja. Izrada i provođenje učinkovitih politika ključna je za oblikovanje ove tranzicije.

No na kraju se ovaj razvoj ne može zaustaviti, jednostavno zato što je moguć i jer se s AI-jem i robotizacijom može postići velika količina novca i moći.

Preraspodjela bogatstva

Ako dakle na kraju i visoko obrazovani zbog umjetne inteligencije budu prisiljeni na nezaposlenost, država će biti prisiljena intervenirati. To se može postići preraspodjelom bogatstva između (tada) superbogatih i nezaposlenih. Budući da nacionalne vlade više neće imati dovoljan utjecaj na multinacionalke, to zahtijeva suradnju. Pretpostavimo pozitivno i da se to naposljetku postigne. Tada ćemo živjeti s mnogo slobode, slobodnog vremena i blagostanja sve dok posljednje radno mjesto ne zamijene pametniji roboti. U tom trenutku ili netom prije toga gospodarstvo kakvo poznajemo nestaje i sve postaje besplatno. Roboti naime proizvode sve, uključujući vađenje sirovina, a budući da ne traže protuvrijednost, rade to besplatno, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Cijene proizvoda i usluga stoga padaju sve niže dok na kraju ne budu nula.

I onda?

Gospodarstvo je nestalo, bogatstvo više nema svrhu jer je sve besplatno.

Hoće li tada nastati sjenaško gospodarstvo, poput onoga koje već postoji između podzemlja i nadzemlja, ili ćemo pokušavati razlikovati jedni od drugih na druge načine? Trenutno ne znam, ali znam da je gornji scenarij realan i da se moramo pripremiti i za razdoblje između sadašnjosti i nestanka gospodarstva i za razdoblje nakon toga.

Ako s time dobro postupimo, možemo upravo postići ono što smo oduvijek željeli: više slobodnog vremena i dovoljno prihoda za lijep i dostojanstven život. Ta me ideja stoga potiče da i dalje ulaganje u inovacije smatram vrijednim.

Nedavno je Economou izložio svoje viđenje što treba i što će se dogoditi ako AI u mnogim područjima postane učinkovitiji od ljudi.

Gerard

Gerard radi kao AI konzultant i menadžer. S velikim iskustvom u velikim organizacijama može iznimno brzo razotkriti problem i raditi na rješenju. U kombinaciji s ekonomskom pozadinom donosi poslovno odgovorne odluke.