Utjecaj umjetne inteligencije na gospodarstvo

Utjecaj robotike na gospodarstvo

Roboti u industriji već godinama omogućuju automatizaciju jednostavnih poslova. Do sada to nije dovelo do veće nezaposlenosti, no teza je da će se to promijeniti.

Dodatno bogatstvo tako će završiti u rukama nekolicine, vlasnika i menadžera (velikih) tvrtki. U početku će se stoga razlika između bogatih i siromašnih dodatno povećati. Prvo će radna mjesta izgubiti niže obrazovani, a zamjena za njih neće biti. U Nizozemskoj će oni završiti u sustavu socijalne sigurnosti i socijalne pomoći. U drugim zemljama, poput SAD-a, to će puno brže dovesti do gorkog siromaštva. Nije teško zamisliti da bi to moglo dovesti do golemog nezadovoljstva, pa čak i revolucija. Nadajmo se da je to samo prijelazno razdoblje u kojem će kreatori politika napraviti prilagodbe kako bi svi mogli imati koristi od povećanog blagostanja. Izrada i provedba učinkovitih politika ključni su za oblikovanje ove tranzicije.

No, na kraju se ovaj razvoj događaja ne može zaustaviti, jednostavno zato što je moguć i zato što se njime uz pomoć umjetne inteligencije i robotizacije može postići mnogo novca i moći.

Preraspodjela bogatstva

Ako na kraju i visokoobrazovani budu prisiljeni na nezaposlenost zbog umjetne inteligencije, vlada će biti prisiljena intervenirati. To se može postići preraspodjelom bogatstva između (tada već) superbogatih i nezaposlenih. Budući da nacionalna vlada više neće imati dovoljan utjecaj na multinacionalne kompanije, to zahtijeva suradnju. Krenimo od pozitivnog stava da će ljudi to na kraju uspjeti postići. Tada ćemo živjeti s puno slobode, slobodnog vremena i blagostanja sve do trenutka kada će i posljednji posao biti zamijenjen pametnijim robotima. U tom trenutku ili neposredno prije njega, gospodarstvo kakvo poznajemo nestaje i sve postaje besplatno. Roboti, naime, proizvode sve, uključujući i iskopavanje sirovina, a budući da ne traže protuuslugu, to čine besplatno, 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Cijene proizvoda i usluga stoga padaju sve niže dok na kraju ne postanu nula.

A što onda?

Gospodarstvo je nestalo, biti bogat više nema smisla jer je sve besplatno.

Hoće li tada nastati siva ekonomija, kakva danas postoji između podzemlja i nadzemlja, ili ćemo se pokušati istaknuti na druge načine? Trenutačno ne znam, ali ono što znam jest da je gornji scenarij stvaran i da moramo biti spremni kako na razdoblje između sadašnjosti i nestanka gospodarstva, tako i na razdoblje nakon toga.

Ali ako se s tim dobro nosimo, možemo postići upravo ono što smo oduvijek željeli. Više slobodnog vremena i dovoljno prihoda za lijep i ispunjen život. Tu misao smatram vrijednom nastavka ulaganja u inovacije.

Nedavno je ovaj ekonomist iznio svoje viđenje o tome što se mora i što će se dogoditi kada AI bude učinkovitiji od ljudi na mnogim područjima.

Gerard

Gerard je aktivan kao AI konzultant i menadžer. S mnogo iskustva u velikim organizacijama može izuzetno brzo razotkriti problem i raditi prema rješenju. Kombinirano s ekonomskim obrazovanjem, osigurava poslovno odgovorne odluke.